Fina TawaaTawaa-tawi Fulɓe Wanndiraaɓe tedduɓe, mi hoofnii on he innde enɗam pulaagu mino yilanii en Geno jam e kawral e pamoondiral. Mi yetttii fulɓe Beljik, haa teeŋti he terɗe Tabital Pulaaku Beljik, mi yettii wanndiraaɓe men arɓe notaade he nguu ñalngu. So ɗuum yawtii,mino on yaafnoo, mino on jaara, musidɓe tedduɓe, woni yeewtere men ndee : ko Tawaa-Tawi fulɓe. Sagataaɓe leñol hol ko woni Tawaa-Tawi ?. Walla ndonaandi keroriindi ɓornateeri walla cuɗaari ñarordi walla pemmbi e kummbi, aa'aa tawa ko ndonaandi keroriindi nehdi yeru : nehdi laawol walla nehdi ñaamdu. Walla ndonaandi keroriindi njuɓɓudi dewlugol (dewgal) walla kaddingol walla pemmbugal.Walla ndonaandi keroriindi kiitorɗe yeru : ñalɗi ɗaŋneteeɗi e ɗi ɗaŋnetaake. Walla ndonaandi keroriindi gaaɓnirɗe yeru : nokku walla kuulle. Wanndiraaɓe tedduɓe, ina saɗti he yoga he yimɓe seerndude hakkunde tawaa-tawi leñol e pinal maɓɓe. Jooni hol ko woni pinal caggal en nganndii ko woni tawaa-tawi ?. Woni pinal : kala geɗal coomngal njeñaandi neɗɗaŋke tamndi ganndal fiɓnde teɓangal he miijooji miicciyaŋkooɓe walla karalle keɓaaɗe he yuumtere coccoondiral ganndal hakkunde gooto e dental, jaltinngal kuwtore paggitaandi renndo. Ndeke woni pinal he ndaɓɓa ko njeñaandi coccoondiral, immoraade he tampere terɗe semmbe ɓanndu aadee walla coñceendi miijo yila makko. So en ndokkirii yeru : fiɓnde diine jibinnde binndol walla hoɗaafeeki aadee ngadduɗo saareyaŋkaagu neɗɗaŋke. So tawii ko annduɓe ganndal >Antoro-pologii< so ɓe mbi'ii : pinal tan, ɓe paandii heen ko ngollaandi leñol ngimmiindi he njuɓɓudi nguurndam renndo maggol. So tawii ko yimɓe men hannde > Afriknaaɓe< kamɓe woni pinal he ko tamde laaɓal Oropnaaɓe e ɓornateeri maɓɓe walla heewde naattu yaltu he fiyakuuji woɓɓe walla neɗɗo juumtuɗo ɗemngal he haala Oropnaaɓe walla beeytuɗo he karallaagal yonta hannde. Wanndiraaɓe tedduɓe, leñol fulɓe gila he dawaa-dawi puɗal aadee, ko he leƴƴi maantiniiɗi ngol jeyaa, engol tami tawaaɗe dontiindiraaɗe gila he baaba aadam, so en ndokkirii yeru : no debbo pullo tuforta tonndu e ɗakkudi e no hubbortoo (moorotoo) walla no gorko pullo femmbratnoo e no ɓe dewliratnoo e no boobo innirtenoo walla ɓornateeri maɓɓe ngaadanteeri, en paamat, ngam ko moori maɓɓe e ɓornateeri maɓɓe addani annduɓe wiide puɗal fulɓe ko to Misira, ɗuum woni maa wonii ko kamɓe ngoni Fira-awna en walla Fira-awna en ko he maɓɓe njeyaa. Dimanche 1 Février 2009
ba amadou
Ajouter un commentaire
Dans la même rubrique :
Mawɗo leloo yiyaa suka daroo sooynotaako - 09/03/2011Nyalawma pinal catal TPGF e ndeer Paris - 30/05/2010Joljole asmaanyankooje - 30/12/2009Daartol Aduna - 29/10/2009Naalanke men - 23/07/2009 |
|