Kisal aade



Kisal aade

Hokoo ɓuri saɗtude reende he winndere ndee ?

 

         Wanndiraaɓe tedduɓe, annduɓe heeroriiɓe jikkuuji tago, ina kawri ɓuri saɗtude reende he tagaaɗe winndere ndee ko neɗɗo, ngam neɗɗo ko huunde tamnde yila (hakkille) jaajɗo juumtuɗo no feewi, ko ɗuum addani mo waawde haalde e weewtude he karalle jottinooje mo he yiɗde makko, ko oon yila kadi addani neɗɗo waawde reentaade jolooji neesu e jaalaade tagooje keddiiɗe ɗee, ko oon yila kadi addani mo waawde feŋngude (sosde) renndo e darnude laabi kisal jeñcinooji daaɗere he deer nguurndam makko, ko oon yila okki mo waawde ñippude tuuyooji e soklaaji makko he der ndee winndere, ko oon yila okki mo waawde feŋtude binndol dontindiroowol coñce yilaaji aadee, jultiindirngol gannde hoɗaango winndere, ganndinngol aadee ko ɓenni e ko arata, ko oon yila hokki mo waawde feŋtude karalle njogitaari ndeenirdi kisal e jeytaare makko.

         Musidɗo tedduɗo, nde tawnoo eɗen nganndi jaalii he yila neɗɗo ko koongu e tuuyo fiɗtaandu, ko ɗiin ɗiɗi kaaleten he winndannde men ndee ɗoo :

         Koongu : woni salaade waawreede e jaɓde feere goɗɗo, eɗen nganndi ko ɗuum addata pelɓondiral hakkunde neɗɗo e banndum, so en ngokkirii yeru hare winndere adanere waɗnoonde he kitaale 1914 haa 1938 e ɗiɗmere waɗnoonde he kitaale 1939 haa 1945, maa en paam ko waasde waawreede e salaade jaɓde feere goɗɗo, addi ndee boomaare piɗtaali e jawɗe e ko nde bonni he geɗe neesu, kadi, maa en paam saɗtere waawde reende e faddaade neɗɗanke he yiɗde mum.

         So tawii ko tuuyo fiɗtaandu njerneten heen ko geɗe tati woni ceede (kaales) e koñnjam (sanngara) e simme, ngam alaa ko ɓuri bonde ɗee geɗe tati he deer renndo nguurndam aadee, foti ko to senngo koɗdigal walla ko to senngo cellal walla ko to senngo faggo, jooni mbiɗten hokoo woni ceede e bone mum ?

         Woni ceede (kaales), ko jamɗe walla kaaytaaji ɗi neɗɗanke feŋti he deer renndo mum, mbele ina newna gostondiral soklaaji hakkunde neɗɗo e banndum, kono nde tawnoo ko soklaaji aadee ɓuri keɓal mum, heddii neɗɗanke ina durna yila mum jemma e ñalooma holno heɓirta ceede, mbele ina humta soklaaji tuuyooji fiɗtaandu makko, pawii ɗi he haameeji daaɗere sooyneteende he merere aduna, ngam innama aadee teskaaki nguurndam mum ko huunde happaande dottaande he tuma mo aadee alanaa ganndal, kadi o ronki anndude cellal mum fawii ko he jolooji neesu baklittooɗi e teɓaandi mum, ɗi o alanaa ganndal e famamuye, ko ɗiin kaɗta soklaaji fiɗtaandu makko humtaade, ko waasde faamde huuñƴuɓe he tuyooji aduna, addi boomaare yaawnde e leeɓte ɗe ngalaa kaaɗtudi.  

         So tawii ko bone ceede, ina heewi he renndo hoɗaango aadee, kono bone ɓurɗo mawnude oo, ko ittude ndimaagu neɗɗo, ngonnoongu ɗaɗol neɗɗaagu neɗɗo e huɓɓude jayli hakkunde jiiduɓe enɗam e nafa.

         Sagataaɓe leñol, jooni mbiɗten hokoo woni koñnjam e bone mum ?

         Koñnjam, ko ndiyam kamaandi ɓesnooje lekɗe e ɓulnaandi majje walla kamaandi gawƴe e ciiwtaandi gawri mum.

         So tawii ko bone koñnjam, ina heewi no feewi, hay so tawii annduɓe rewiniiɓe bone koñnjam, ndottii ɗe :

A)   ɓanndu jaroowo. B) warngo. C) bonnere jawdi.

Ngam eɓe nganndi bone mum fof ruttotoo ko he ɓanndu jaroowo, waɗi ɗuum ko safrooɓe fof ina kawri, so neɗɗo yarii koñnjam he duumagol ngol alaa kaaɗtudi, eɗam bonne he makko terɗe garooje ɗoo ɗee :

1)   Heeñere : ngam so neɗɗo duumiima he yarngo koñnjam, ɗam leefnat ɓellere heeñere ndee, ndee yoora nde ŋaɗa.

2)   Jofe e ɓernde e fasaaji gilnooji ƴiiƴam, eɗen nganndi fasaaji gilnooji ƴiiƴam mbaɗi ko pecce ɗiɗi : heen feccre ko he mayre ƴiiƴam mboɗejam ɗam dogata, wonnde ndee itta ƴiiƴam he ɓernde faana jofe.

3)   Goddol e hunnuko e fulkuru, so neɗɗo duumiima he jargol koñnjam, haaktorde ndee e baaltirɗe ɗemngal ngal yoorat, ɗuum adda ñawu goddol (cancer de la gorge), kadi ina adda cumgol fulkuru e ñawu sumre (ulcère).

4)   Ngaadi, so neɗɗo duumiima he jargol koñnjam (sanngara), ɗuum addanat joom mum weemre e looɓre yaawnde e siññere (diwnude), ɗuum waɗa haa o weema walla o haangee.

So tawii ko bone koñnjam, waɗi ko pecce tati ; warngo e ŋaybere e bonnere jawdi.

So tawii ko to senngo warngo, ko ɓuri heewde he gallondiral otooji boomowal, addata ɗum ko sigrude, ko noon kadi gaañane gollotooɓe he gollorɗe, ɓurta ɗum addude ko sigrude, kadi so en teskiima yimɓe wartotooɓe (hartooɓe) walla warooɓe yimɓe, ɓuri heewde he maɓɓe tawetee ko eɓe cikri, ko ɗuum addani laamuuji ɗii haɗde donnooɓe otooji ɗii yarde koñnjam, ko noon neh joomaaɓe gollere ɗee, eɓe kaɗi yarngo koñnjam he nokkuuji golleteeɗi ɗii.

So tawii ko to senngo ŋaybere, ko ɓuri heewde he daɗooɓe he gallondiral otooji walla gaañotooɓe he gollire, ngonta ko yimɓe ŋaybuɓe jooɗiiɓe ronkuɓe, walleteeɓe he kala tuma (sahaa).

So tawii ko to senngo bonnere jawdi, ina saɗti wiide ko ndee fotde woni ko koñnjam bonni he jawdi, kono so en ndokkii yeru en paamat, ngam otooji gallondirɗi ɗii ko codaaɗi, ko ɗi njoɓeteeɗi, gaañotooɓe heen ɓee, ko safreteeɓe, safrooɓe ɓee ko yoɓeteeɓe, lekkeele ɗee ko coodeteeɗe, alaa ko haali warteeɓe heen ɓee, kadi ina toon bone mo en mbaawaa dogtude fotde mum, woni museeki allondiraaɓe ɓee e gaañaaɓe ɓee e meɗte e suno jaa’iyaaɓe ɓee.

jooni mbiɗten hokoo woni simme e bone mum ?

Simme, ko puɗol denmetengol he kuuɓndi winndere, ngol baramlefi juutɗi jaajɗi, ko baramlefi maggol njoornetee he mbaadi keeriindi, ko ngool joornugol okkata ɗi dakamme keeriiɗo, caggal ɗuum ɗi ngunee haa ɗigga, ndi simmee walla ndi sorɓinee, walla ɗi moññee ɗi njillee he geɗal nikotiin (nicotine) ɗi mbaɗee sikareet (cigarettes), ko ngaal geɗal nikotiin addata dakamme sigareet, kono annduɓe safaara piiw, ina kawri nikotiin yahdaani he cellal ɓanndu, ko ɗuum waɗi so neɗɗo duumiima he jawwingol, nikottin oo ndoganta ko ɗee geɗe :

1)   Fasaaji gilnooji ƴiiƴam, immaade he ɓernde faade he jofe, ɗuum yaawna pofaali ɓernde ndee, haa bonna fasaaji gilniri ɗii e lami ngaandi jawwinoowo oo, kadi ina leeltina mawnugol ɓiɗɗo he ranngo jiɗnaajo jawwinoowo oo.

2)   Fofaango, eɗen nganndi kala jawwinoowo walla cimmotooɗo, ina jogii caɗeele waawde foofde no feewi, ko ɗuum addanta ɓe kaaki duumiiki, gontoowi ñawu gilnirɗi (cancer du poumon).

3)   Jaltinirɗi fulkuru, ngam nikotiin ɓeydat jaltugol cowoori fulkuru nduu, so ndi heewii, ndi dogana hawrirde ndee, ɗuum addana jawwinoowo walla cimmotooɗo oo ceeru reedu, ɗuum addana joom mum, muusu hoore e njirlu, kadi sigareet e simme, ina ngusta semmbe cuuytam (oxygène) he ɓanndu e ngaandi fof, ko raɓɓiɗi he haala, ko simme e sigareet ngaddata ñawu gilniri ƴiiƴam (cancer) he ko ɓuri jaalaade, ngam annduɓe safaara ñabbuuji gilniri piiw, ina kawri ¼ he ñabbuuji gilniri, woni sabaabu mum ko sigareet e simme.

Banndiraawo tedduɗo, ɗii boneeji bonnooji nguurndam aadee kaalaaɗi ɗoo ɗii piiw, cimmotooɗo walla jawwinooɗo walla corɓintooɗo, ina anndi ɗi walla haalanaama bone majji, kono nde tawnoo ko tuuyo jaalii yiɗde aadee, ɗuum waɗtaa haa o ɗacca.

Musidɗo tedduɗo ngetoɗen haɓaade koongu e tuuyo fiɗtaandu, mbele eɗen keɓa kawral e cellal e kisal he ndeer wuurnde men ndee.

 Mi yettii kala jannguɗo faami fammini, kala goofol janngol heen yoo sellitine, on njaraama.

 Tijjaani Mbaalo.  Bordoonyande 26/02/2009.


Jeudi 12 Mars 2009
ba amadou
     


Dans la même rubrique :

Joljole asmaanyankooje - 30/12/2009

Daartol Aduna - 29/10/2009

Naalanke men - 23/07/2009

1 2 3 4