Njala Bone AfrikNjala Bone AFRIK
En ngartii e loawre ngoxa vivve Afriknaave e woxaave zumen, ko fayti e laawol vamtowol so moxxii, kalkowol so hormaaka, ngool woni dawrugol (politik).
Afrik noon, ko vuri 98% ardiive doqre nde ndokkaani ngol laawol fotde mum, haa ko zuum wazi laamuuji zi ndalxat e kala nyallal.
Laar Gine Bisaawu, zii duuve jawtu zi kala ko roqkaama tan yo jam danye, haa laaminoozo yahde e waraango naatoy e ngaska yahii wontaa artu ( waraama).
Gine Konaakiri, e lewbi jawtuzi zi, dadiive ve padaani nii hay kaylitagol gite walla maale joofgol Laasana laatoo, ve pawi takke mavve e ko fotnoo roneede e ko fonaani roneede kala, ve kolliti laawol deftere nyaawoore (constituions) ndonu laamu leydi ndi, ko musiiba wonande vesngu Gine.
Zuum noon, ve ngalaa heen hannde, ve ngalaa heen janngo, Kamarel hevii laamu, sukaave mum povvi, mbiyi : » … « en ngartoyat heen.
Senegaal, duuvi 9, ardiive jaagorze njeegomo hannde o, sabu ko alkamiis haqki 30/04/2009 gardinoozo jaagorze o woppiti ko nannginanoo so ardaade jaagorze, gozzo tozzaa yo jogo.
Oon ne jooziima, e dow kaaxe gulze, tawi kennebbe mbooy ena ngutta baq-yoo-baq faggudu leydi ndi, ko teskini heen e ngaa sahnga, ko Njolnoowa senegaal International ( Air Sénégal International) ko ko jooztii e doole mum gila aljuma 24/04/2009, goranam ko suka kecco mo suwaa tawa diwde,jogori yahde tawa zaccaani yo Geno danndu heen senegaalnaave. Ko noon ne Sonatel, Senelec ekn…
Koddiwaar, gila 2005, cuvagol mawzo leydi fotnoo yuvvineede e no deftere nyaawoore leydi ndi wiyri, so ko laataaki (woto mem maayaa, hazi zum yuvvineede) , nde wonnoo alaa majjuzo finnere jaggal Ofoyi finnirive, Ndeke nyaagunde fulve nyaagotoo nde ena hawri sanne, woto : » Caggal makko finnir en ». Haa leydi ndi feccaa, tawi fof ko bone yizde laamaade. Jooni noon joozaniizo ve to ONU hono Alsid Njej (Alcide Djédjé) hollitii nyalnde 28/04/09 t o New York, ko ve yuvvinoove suvngo ngo hakkunde 11/10 e 06/12/2009 . Ko goonga noon kulhuli keewzi ena njogaa heen. Yo wonan vesngu leydi ndi moxxere,
Muritani, kevtirnoozo toon laamu doole mum o, fellitii yuvvinde suvngo laamotoozo leydi nde nyalnde 06/06/2009 , o hollitii tawde nyaawooje leydi ndi njavaani jikku dadiizo laamoo leydi ndi, koqko e nduu lewru 04 o waylii jikku makko, jooni o jogii ko jikku mo meezaani wonde dadiizo (militaire) , zuum wazi o jeyaama e xamoove gardagol leydi ndi, haqki noon lanndaaji 6 mbiyi ko ko mballatamo, o jogtoo gardagol ngol. Ciftoren noon, jikku daadiizo mo o woppi o, o resndi zum ko BAH Mbaare zo galle laamorgo leydi ndi, sabu jikku o ko e galle o jogii suudu haa yeeso ko laawol.
En ngartan walla ma en ndewindo zee kew kewe jogorze wazoyde so Geno javii, ko noon ne njillorto zen denndaangal leyze afrik ze, sabu ko ngoxa woxaavve afrik.
Gila e nguykaaji jawzeele walla rusooji ngaluuji afrik ndusoytee caggal afrik, tawi wazata zi ardiive leyzeele ze, walla kudetaaji deemokraasii e sifaaji mumen, wonaa dadiive tan ndeka mbazata kudetaa, on njaaraama ko heszi fof maa lowre tabitalpulaaku.fr addan en Vendredi 1 Mai 2009
Muusaa sammba soh
|
|