Njillu horeejo tabital orop to ngenndi Senegaal



Njillu horeejo tabital orop to ngenndi Senegaal

Njillu am to ngenndi Senegaal

 




                            Wanndiraaɓe tedduɓe Sagataaɓe leñol, mino on yetta no feewi, min on yaafnoo, mino on jubbana seeɗa he njillu am he ngenndi Senegaal.

                            Musidɓe tedduɓe, nde tawnoo enen ɗanniyankooɓe wuurɓe he duunde Orope ngonɗen ko he renndo yuɓɓinii ngo, fawii ngo he ganndal, eɗen poti reentaade so en njilloyiima he duunde men Afrik, ngam haa hannde jaalii he mayre ko humammbinaagu, ndaɗɗiraangu tawaaɗe ciñciraaɗe majjere cemmbiniraaɗe dineeji janani janngirteeɗi ɗemɗe janane ɗi paamaka, ko ɗiin diineeji pusi tawaaɗe tammbiiɗe pinal e ɗaɗol iwdi leƴƴi Afrik, ɗi lomtini haameeji cooyneteeɗi ɗi nji’etaake, ko ɗuum addi ngontuɗen wurbii ɓe, ɓe mbiltataa.

 Eɗen nganndi ko he ndeen ruulde majjer Afrik wonnoo haa ari he mayre ruggiyankooɓe Oropnaaɓe jaggitooɓe jeyal e ndimaagu fotnduɓe en he daabeeje, ɓe ɓeydi he men geƴƴelle, ɓe ngittiri ndimaagu men tonngi pawii ɗi he semmbe njogitaari, ɓe pawi he men faaluye maɓɓe, ɓe cemmbini diineeji majjere ɗi ngalaa ɗo pawii, ɓe ciñci ca’e gollinteeɓe seerndaaɓe he jiidi maɓɓe, ngam ɓiɗɓe mumen njanngintee ko ɗemɗe janane, ɓe njaaɓnaa ko pine merere, ɓeen ngonti sokkinnaaji, ko ɗuum addi nehdi e jaŋde e diine alaa ko nafi he duunde Afrik,woni seede mum neɗɗo nehirtee walla jannginirtee diine ko haa jogoo laaɓal ɓanndu e nokku e jogaade jikku moƴƴo, ko wa’ino nuunɗude e goongɗude he fiyakuuji goɗɗo, kono hannde ko ɗiin mbasaa he duunde men Afrik, annduɓe ngenndiyankooɓe e annduɓe goongɗinɓe potondiral e ndimaagu aadee, faamɓe ngal palal geƴƴilangal he Afriknaaɓe mbii : caltoɗen.

Nde jaggitooɓe nani kaa haala ɓe njaggi ɓe, ɓe njoñi ɓe, ɓe mbeddii ɓe he dummbiri, ɓe paddii kala ko ina huñca ndee niɓɓere, nde tawnoo eɓe nganndi leñol momtirtee ko momtude ɗemngal maggol e pinal mum, ɓe ngaddi he men mijooji wallude en he ɓamtaare, ngal ballal yahdata ko he momtugol humammbinaagu, nguun  humammbinaagu  momtirtee ko ɗemɗe maɓɓe, ɗuum woni momteede ɗemɗe e pine men.

Wanndiraaɓe tedduɓe, njillu am to Senegaal hollii kam kaawas nguurndam, ngam mi yi’ii toon yimɓe dadiiɓe jemma e ñalooma he haɓtaade heege e ñawu e baasal, surii ɓe he wimmbo majjere, ruuɗiiɓe haɓtaade jolooji neesu, jebbilaniiɓe wileeɓe funtooɓe ɗaaynooɓe neɗɗaagu neɗɗo, woni njoorto maɓɓe ko dañal, kono ko ɓe woɗɗitiiɓe he dañal, kono kadi mi yi’ii toon yimɓe jebbilaniiɓe heege e ñawu e baasal jookiiɓe he wimmbo diine coomiiɗo he majjere, sooynotooɓe merere aaɓnaade wonde to laakara, wontuɓe maayɓe yahooɓe, fuuynuɓe keɓal aduna sabbiiɓe okkeede e waɗaneede, faarnotooɓe malal janngo to laakara, goongɗinɓe ceerno wi’iino e ceerno wii, majjuɓe ɗuwiiɓe he ganndal diine, weemnaaɓe alaa ko woni njoorto maɓɓe ko wonaa aljanna, alaa ko weltaɓe, so wonaa pillaari geɗe gonɗe to laakara e no ɗe ngoniri, goongɗinɓe maluye maɓɓe to laakara, kono kadi mi yi’ii toon ; jookiiɓe he ndeer tuuɗe ciñcinaaɗe gollinteeɓe huuƴƴinaaɓe he keɓal sooyninaaɓe daaɗere nguurndam, ɓe ngonti maccuɓe gollinteeɓe, ɓe toɗaani ko ɓe ngollotoo, woɗɗiiɓe ndimaagu e daaɗere, nde jikke cooyi, heddii woni peeje maɓɓe ko wujjude e janfaade hoɗdaaɓe e bonnande ɓe, ngam alaa ko woni dawol maɓɓe so wonaa bonnere, ɓe ngonti resooɓe ina njibina ñammintaa koltintaa, wuurɓe he gide ŋakkaaɗe laaɓal ndiyam, woɗɗiiɓe senaare, alaa ko woni himme maɓɓe, so wonaa yahde he juulire ina kollira diinankaagal e neɗɗankaagal neɗɗo, kono tawi ko ɓe woɗɗii ɓe diine e neɗɗaagu, hono no nji’irmi toon yimɓe jannguɓe ɗemɗe janane majjinaaɓe ɗemɗe jiɗnaaɓe mumen, nehaaɓe nehdi njananiri, siccuɓe pine e tawaa-tawi jiɗnaaɓe mumen, ɓe ngonti tumarankooɓe joñii ɓe puɗal ngenndi mumen, faarnotooɓe pinal e tawaa-tawi woɓɓe, ñaaƴirooɓe wonde ko kamɓe lomtii ruggiyankooɓe Oropnaaɓe jaggitnooɓe ndimaagu Afriknaaɓe, waɗnooɓe Afriknaaɓe siccaaɓe gollinteeɓe naftorteeɓe, ɓe ngalaa jojjaaɗi, haɗtaaɓe ngalu neesu maɓɓe e njeñaandi doole maɓɓe, haa ɓeen ngonti jootaaɓe saɗtiraaɓe nguure e nguurndam, sakketeeɓe ɗatnotooɓe ɓe ngalaa iwdi, ɓeen lomtiiɓe ruggiyankooɓe Oropnaaɓe, alaa ko woni njorto maɓɓe, so wonaa dañal pawingal he wujjude e jaɓtude jojjaaɗi wanndiraaɓe maɓɓe, alaa ko woni faaro maɓɓe, so wonaa wiide miin !. Kono wanndiraaɓe tedduɓe ɗuum haɗaani mi yi’ii toon sagataaɓe leñol jannguɓe ɗemɗe janane faamɓe saliiɓe momteede, wiiɓe : yoo ganndal saro saaktoo he duunde Afrik, ngal saaktoroo he janngeede ɗemɗe Afriknaaɓe kuufɗe pine e tawaa-tawi leƴƴi Afrik, kono nde tawnoo ruggiyankooɓe Oropnaaɓe ina ɗisi lonnge maɓɓe ko he haame ɗoftaade jamirooje ɓeen ruggiyankooɓe, ɓe keddii ko he haalde ina mbi’a ina moƴƴi, kono alaa cusoowo wiide yoo ɗemɗe Afriknaaɓe njannge he duɗe laamu. Tee eɗen ɗatniyankooɓe Ariknaaɓe wuurɓe he duunde Orope, enen nji’a kala ngenndi he duunde Orope, janngata ko ɗemngal mum, hay ɗemɗe, ɗe keƴaani ɗee, ɗe njibbilaaki.

Musidɓe tedduɓe ngartiren yilaaji men ñemmben leƴƴi jaggitanooɗi ndimaagu kaɗtaa haalde ɗemɗe mumen, nde keɓti  jeytaare majji no mbaɗi, so en ndokkirii yeru yoga he ngenndiiji gonɗi he duunde Aasii, en paamat, ngam nde ɗi keɓti jeytaare majji, ɗi nduttii ko he janngude ɗemɗe majji, ko ɗuum addani ɗi ɓamtaare yaawnde.

                            Sagataaɓe leñol, enen haɓanteeɓe caasal puɗal iwdi Afrik e ɓamtaare faggude e sarde jeytaare e daaɗere he ndeer renndo Afriknaaɓe, ngaree njanngen njannginen ɓiɗɓe men ɗemɗe men nehrenɓe   pine men, celen kala ko ina sara piindi majjere he ndeer renndo men, yoo Geno wallu en he saasnude ɗemɗe e pine men he ndeer duunde men Afrik, mi yettii kala jannguɗo ndee winndannde sari miijo ngoo he ndeer renndo men.

                                                  on njaraama

Tijjaani Mbaalo.



Mercredi 4 Février 2009

     


Dans la même rubrique :