baasal ɓesngu



baasal ɓesngu

Baasal ɓesngu.


Baasal ɓesngu ko huunde jeyaande he nguurndam aade no dañal,baasal,ñaw e cellal nih,gila dawaa dawi haa nguurndam gasa.Na woodi he kala renndo aadeeɓe.Ngaal cammudawaagal ko debbo gaddinaa ngal he nder renndo fulɓe,ɗum noon ko toñannge kadi fawaange he dow maɓɓe ko aldaa e hujja laaɓtuɗo.



Kono nguun ngantu ,na tawee banngeeji ɗiɗi fof ;Ko ena tolnoo he 30%  gonkaa nana to worɓe kadi tawa ko majjere tan saabii ɗum. Majjere noon wonaa tan,ko huunde fotnde teeŋtineede ko aldaa he welsindaare e yebaare,ngam kala bonande majjere na tawa.



Witto ganndal cellal ɓanndu humpitii ɗiiɗo fiyakuuji:



Debbo so jibinaama ardata ko ena tolnoo he 400 000 ɓoccoonde ɓesngu,kala heen wootere na waawi wonde ɓiɗɗo,ɗe caawo he makko to nguunu desorgal, haa o yonta jibinde.



So kaan tuma heedi omo jogii serdu ɓuucotoodu mboofokon kon, wukkita kon he saawdu makko jibinirdu,kon walla ngel sabbo toon  mburɓuttu gorko.Mi wiy kon ngam serdu ndu so ɓuciima keew kon na mbaawi ardude ,walla gootel  na waawi arde.So kon walla ngel sabbiima balɗe tati haa e nay alaa ko tawi ngel walla kon ɗoon; kon caaya ngonta ƴiiƴam filayru.Lewru fof ngal ɗo gollal na wooda laawol gootol haa nde o heɓi hedde duubi 50,tawa o nattii jibinde.Debbo ɗeen ɓoccooɗe ɗe o ardi he aduna,ɗe ɓeydotaako ɗe usto tan



Gorko kanyun arda tan ko e basi(ɓotte) mum, so yehi haa o tolniima waawde jibinde;basi ɗi mbatta feewnude kañam keewɗam burɓutti.Balɗe tati fof eɗi peewna hañameeje kese tee gasataa haa ñande



o maayi.Gorka ko heewi duuɓi ko fof nattataa jibinde,debbo noon na jogii ɗo tolnoo tan dartoto.



Ɓiɗɗo heɓirtee ko ,so gorko wondii e debbo burɓutti kañam makko ɗi mbadda adaa to saawdu jibinirdu to.Gadiingu toon fof naata , he ɓoccoonde tawi ɗoon nde, so tawii  ɓoccoonde na ɗoon kay.



Jooni caɗeele baawɗe iwrude bannge debbo ko ɗeeɗo:Gantu woni koto serdu ɓuucordu,to saawdu jibinirdu,to nguunu resordu walla ɓoccooɗe ɗe he koye mumen tawa ndewaani laawol,ɗo ngantu



roŋkeende ɓesgu heedi to makko he kaaɗo sifa.



Ko waawi heedde to bannge gorko ko ɗum ɗo:



Goo, waasde ngoraagu, keɓaagu he  ñabbuuli bayɗi no( jabet, tibekilooj)jom hoore



Ɗiɗi, ngoraagu na wooda kono kañam ɗam soñcaani ɗam heewaani buɓutti, hay heen ngootu waawata yottaade to saawdu jibinirdu debbo ndu



Ɗumɗo fof ganndal yettinii yimɓe anndude holi ɗo ngantu soomi ko aldaa he sikke walla takkoore,safaara waɗee jam heɓee



       Ñaaltinda ko he (Sciences et sante) 

      Fulo Abbaas JALLO.



Lundi 9 Février 2009
ba amadou
     


Dans la même rubrique :

Joljole asmaanyankooje - 30/12/2009

Daartol Aduna - 29/10/2009

Naalanke men - 23/07/2009

1 2 3 4